Gruzija: Eskalacija nasilja pred predsjedničke izbore

U Gruziji će se 14. decembra održati predsjednički izbori, ali ovo glasanje daleko je od uobičajenog. Situacija u zemlji je napeta. Već oko dvije sedmice svakodnevno se održavaju masovni protesti, a vlasti odgovaraju nasiljem.

Pozadina krize leži u rastućem sukobu između opozicije i vladajuće partije „Gruzijski san". Konflikt je počeo tokom parlamentarnih izbora u oktobru i eskalirao je nedavno kada je vlada najavila obustavu procesa evropskih integracija odnosno puta Gruzije u EU.

Predsjednička funkcija sa ograničenim ovlaštenjima

Ustavna reforma dodatno je pogoršala krizu. Parlament je 2017. godine, uz većinu glasova stranke „Gruzijski san", usvojio reforme, kojima je promijenjen način izbora predsjednika i zemlja transformisana u parlamentarnu republiku, gdje predsjednik ima ograničena ovlaštenja.

Posljednji direktni predsjednički izbori održani su 2018. godine, kada je predsjednica postala Salome Zurabišvili (Salome Zourabischvili), čiju je kandidaturu podržala vladajuća stranka. Međutim, odnosi između pro-ruske stranke „Gruzijski san" i pro-evropske predsjednice Zurabišvili kasnije su se pogoršali.

Predstojeći predsjednički izbori biće prvi po novom sistemu, prema kojem će predsjednika birati izborni kolegijum od 300 članova – 150 poslanika izabranog parlamenta i 150 delegata iz regiona. S obzirom na većinu, koju „Gruzijski san" ima u parlamentu, ali i snažan uticaj u regionima, kandidat opozicije nema šanse za pobjedu.

Opozicija bojkotuje izbore

Opozicija bojkotuje i novoizabrani parlament i predsjedničke izbore, dok je vladajuća stranka „Gruzijski san" jedina koja je predložila predsjedničkog kandidata. Prema rezultatima oktobarskih parlamentarnih izbora, ova partija osvojila je 89 od 150 mjesta u parlamentu.

Izbori su međutim bili obilježeni brojnim nepravilnostima, zbog kojih je Evropska unija zatražila ponovno glasanje. Opozicija tvrdi da je došlo do masovne izborne krađe i odbija da učestvuje u radu parlamenta. Predsjednica Salome Zurabišvili takođe ne priznaje rezultate izbora i ističe da je ona predstavnica jedine legitimne državne institucije u Gruziji, te da neće napustiti funkciju dok se ne održe novi parlamentarni izbori.

I gruzijski politolog Geli Vasadže (Geli Vasadze) tvrdi da predstojeći predsjednički izbori nisu legitimni. „Kako se izbori mogu održati ako je parlament nelegitiman?" pita on, dodajući da je došlo do masovne izboirne krađe i prevare tokom izbora, što društvo u Gruziji ne priznaje. On takođe ukazuje na kršenje Ustava, jer prvu sjednicu parlamenta nije sazvala predsjednica države. Naime, ona i dio opozicije podnijeli su žalbu Ustavnom sudu zbog izborne krađe.

Kandidat vladajuće stranke

„Gruzijski san" je kao predsjedničkog kandidata predložio Miheila Kavelašvilija (Micheil Kavelaschvili), bivšeg fudbalera i poslanika iz stranke „Narodna moć“, lojalne vladajućoj partiji. Predstavnici civilnog društva u Gruziji smatraju ga jednim od tvoraca „Zakona o stranom uticaju", koji je izazvao velike proteste i pogoršanje odnosa Gruzije sa zapadnim zemljama. Njegova kandidatura izaziva kritike i zbog nedostatka visokog obrazovanja.

Kavelašvili optužuje opoziciju da je pod kontrolom „poslanika američkog Kongresa", koji navodno žele da izazovu „revoluciju" i stanje poput onog u Ukrajini.

Novi protesti na vidiku

U međuvremenu, „Gruzijski san" upozorio je predsjednicu Salome Zurabišvili da mora napustiti predsjedničku palatu u Tbilisiju do 29. decembra, kada će biti održana inauguracija novog predsjednika. Pred palatom Orbeliani, zvaničnom predsjedničkom sjedištu, postavljen je voz sa ukrašenim vagonima, na šta je predsjednica Zurabišvili komentarisala: „Postavili su voz ispred palate Orbeliani, vidjećemo ko će se njime odvesti."

Vlada se očigledno boji novih protesta. Državna služba bezbjednosti saopštila je 10. decembra da „organizatori kriminalnih aktivnosti" žele da onemoguće održavanje predsjedničkih izbora 14. decembra 2024. i spriječe izbor novog predsjednika. Prema njihovim tvrdnjama, plan je „maksimalno zaoštravanje situacije", što bi rezultiralo sa „dva do tri smrtna slučaja", kako bi se vlastima pripisala „ubistva" i dodatno podstakla protestna atmosfera.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu